|
|
sloboda stvaralaštvu!
22. siječnja klub kocka, Split
12. - 15. siječnja 2005
Tiskara "Borba", Fakultet elektrotehnike i računarstva, net.kulturni klub [mama], Močvara / Jedinstvo
Malo je zakona danas koji gotovo sve građane, gotovo svih razvijenih i zemalja u razvoju, dvadeset četiri sata dnevno, sedam dana u tjednu drži - kriminalcima. Ti okorjeli kriminalci slušaju i kopiraju mp3-ice, gledaju i razmjenjuju divx-e ili koriste ilegalne kopije softvera. Slovo zakona koji oni svakodnevno krše je globalno harmonizirana pravna regulacija intelektualnog vlasništva i autorskih prava. Slovo zakona koje je inicijalno trebalo suzbiti stvaranje monopola na tržištu i omogućiti kreativnim pojedincima da žive od svojih kreacija, zateklo nas je danas u situaciji gdje jedna nacionalna industrija zabave i jedna jedina softverska korporacija svojim proizvodima apsolutno dominiraju globalnim tržištem zabave i računalnih operativnih sustava. Progresivna ideja zaštite društvenog intelektualnog napretka i podrške kreatvnoj produkciji postala je u samo dva stoljeća instrument isključivog oplođivanja krupnog kapitala. U slučaju proizvodnje lijekova situacija je bitno ozbiljnija, pa se tako nerazvijena država pogođena epidemijom mora služiti lukavim trikovima poput proglašavanja elementarne nepogode, da ne bi plaćanjem legalnih dadžbina farmaceutskim multinacionalnim korporacijama bankrotirala, a da bi u isto vrijeme izliječila svoje bolesne građane. Znanstvena istraživanja nedostupna su zatvorenim krugom distribucije časopisa u vlasništvu nekoliko velikih multinacionalnih korporativnih izdavača. Farmeri Trećeg svijeta blokirani su patentiranim genetski modificiranim sjemenjem korporacija. Jasnu granicu koje ovo slovo zakona iscrtava između proizvođača i potrošača, privilegiranih i potlačenih, bogatih i siromašnih, razvijenih i nerazvijenih moguće je promišljati kao politički problem isključivo ekonomske globalizacije, teorijski problem vlasništva nad sredstvima za proizvodnju i monopolom nad tehnološkim razvojem, pitanje kolektivne prirode intelektualnog stvaralaštva, san avangardne umjetnosti o nerazlučivosti proizvođača i potrošača i želje da se umjetnost ostvari kao praksa svakodnevnog življenja ili, jednostavno, objedinjeno u formi festivala pod parolom: "sloboda stvaralaštvu!"
DIFFS COMMENT PRINT RELOAD
|
|